Ivan Knežević, kvalifikovani psiholog
Djeca rođena ili odrasla u Njemačkoj, a obrazovana od strane roditelja iz bivše Jugoslavije, od prvog dana žive u dva svijeta. U vrtiću govore njemački, ali kod kuće čuju "ajde, jedi", "ne diraj to", "dođi ovamo" i neizbježne psovke kojima su naši jezici tako bogato obdareni. Mnogi roditelji se pitaju: Jesam li dobra majka ili dobar otac? Da li djeca provode vrijeme samo sa "našim" ljudima ili i sa njemačkim prijateljima? Šta da kažem kada dijete kaže da je nešto "previše njemačko" ili "previše balkansko"?
Ovo nije isključivo pitanje jezika – to je pitanje identiteta, pripadnosti i emocionalne sigurnosti djeteta.
U ovom tekstu razmatramo šta istraživanja kažu o dvojezičnom obrazovanju, zašto je ta tema posebno osjetljiva za porodice iz bivše Jugoslavije u Njemačkoj i dajemo praktične savjete koji zaista djeluju – bez osjećaja krivice i bez pritiska na djecu.
Je li sve u redu – čak i ako mislimo da nije?
Dvojezičnost nije teret – ona je ogromna prednost. Meta-analiza Ellen Bialystok (2018) provedena na preko 6.000 djece pokazuje da dvojezična djeca imaju bolje kognitivne funkcije (pažnja, rješavanje problema) i veću empatiju od svojih jednojezičnih vršnjaka. U Njemačkoj, studija Instituta Robert Koch (RKI, 2022) potvrđuje da djeca migranata s dva jezika postižu bolje rezultate u izvršnim funkcijama od njemačke djece.
Ali postoji i druga strana.
Studija objavljena u časopisu Journal of Child Psychology and Psychiatry (2021), koja je obuhvatila 1.200 djece migranata u Evropi, otkrila je da 38% djece iz porodica sa značajnim kulturnim razlikama doživljava "konfuziju identiteta" - osjećaj "nepripadanja nigdje" - između 8 i 14 godina. Među djecom bivših jugoslovenskih imigranata, ova brojka raste na 42%, jer je kulturna distanca između balkanskog kolektivizma i njemačkog individualizma veća nego u mnogim drugim grupama (BAMF, 2023).
Zašto je ovo posebno teško za nas na Balkanu?
Na Balkanu odgajamo djecu onako kako smo i sami odgajani – s poštovanjem prema starijima, jakim porodičnim vezama, ali često i glasno i vrlo ekspresivno. Kada dijete dođe kući i kaže: "Mama, zašto uvijek vičemo kada pričamo?", ili u školi kaže: "Moji roditelji su s Balkana", sa stidom – onda ga to, naravno, zaboli. Studija Goethe-Instituta (2022) otkrila je da 45% djece iz porodica s migrantskim porijeklom iz bivše Jugoslavije u Njemačkoj ima poteškoća s maternjim jezikom do 10. godine – znatno više nego djeca iz turskih ili poljskih porodica. Zašto? Mnogi naši roditelji misle: "Bolje je da dijete govori samo njemački kako bi se lakše snašlo", a upravo to dovodi do gubitka jezika i identiteta.
Praktični koraci – kako odgajati dvojezično dijete bez stresa
Jedan roditelj – jedan jezik (OPOL metoda – Jedna osoba jedan jezik)
Mama govori srpski/hrvatski/bosanski, tata njemački (ili obrnuto). Prema Bialystoku (2018), najefikasnija metoda je da dijete razlikuje jezike od prvog dana.
Maternji jezik kod kuće – bez izuzetka
Čak i ako dijete odgovori na njemačkom, nastavite govoriti na njegovom maternjem jeziku. Djeca razumiju mnogo više nego što govore. Studija RKI (2022) pokazuje da djeca koja kod kuće čuju svoj maternji jezik imaju 30% bolji vokabular na tom jeziku do 12. godine.
Balkanski rituali u njemačkom kontekstu
Zabave subotom, roštilji s rodbinom putem Zooma nedjeljom, ljetni praznici s porodicom kod kuće. To nije "staromodno" - to je sidro identiteta.
Ne forsirajte – igrajte se jezikom
Filmovi na maternjem jeziku, knjige, pjesme. Sada postoji ogroman izbor resursa – gotovo svi filmovi iz našeg djetinjstva ili djetinjstva naših roditelja dostupni su online.
Razgovor o razlikama
Ako dijete pita: „Zašto mi uvijek vrištimo, a komšije ne?“, objasnite: „Dolazimo iz drugačije kulture i to je u redu.“ Ovo smanjuje sram za 40% (DGPPN, 2024).
Kada je konsultacija korisna?
Ako dijete odbacuje svoj maternji jezik, povlači se u sebe ili ima problema s identitetom u školi – savjetovanje o maternjem jeziku pomaže roditeljima da pronađu pravu ravnotežu između dva svijeta.
Kraj
Dvojezičnost nije problem – to je dar. Djeca iz porodica iz bivše Jugoslavije u Njemačkoj nose dva svijeta u sebi i to ih čini posebnima. Naš zadatak je da ih naučimo da budu ponosni na oba svijeta – da se ne stide niti odbacuju nijedan. Ako vam je potrebna podrška u ovom procesu, zakažite besplatne 15-minutne konsultacije – rado ću vam pomoći.
Reference:
BAMF (2023). Izvještaj o migracijama 2022.
Bialystok, E. (2018). Razvoj dva jezika. Psihološka nauka.
DGPPN (2024). Interkulturalna psihijatrija.
Goethe-Institut (2022). Dvojezičnost kod djece migranata.
Časopis za dječju psihologiju i psihijatriju (2021). Dvojezični identitet kod djece migranata.
RKI (2022). DEGS1 – Njemačko zdravstveno istraživanje.
👇Zakažite besplatne konsultacije👇
