{"id":2114,"date":"2026-01-11T17:49:32","date_gmt":"2026-01-11T17:49:32","guid":{"rendered":"https:\/\/ivanknezevic.de\/?p=2114"},"modified":"2026-03-17T22:31:04","modified_gmt":"2026-03-17T21:31:04","slug":"vaspitanje-djece-u-dvojezicnoj-porodici-izazovi-i-kako-sacuvati-identitet","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ivanknezevic.de\/ex-yu\/vaspitanje-djece-u-dvojezicnoj-porodici-izazovi-i-kako-sacuvati-identitet\/","title":{"rendered":"Odgoj djece u dvojezi\u010dnim porodicama \u2013 izazovi i kako sa\u010duvati identitet"},"content":{"rendered":"<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Ivan Kne\u017eevi\u0107, kvalifikovani psiholog<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Djeca ro\u0111ena ili odrasla u Njema\u010dkoj, a obrazovana od strane roditelja iz biv\u0161e Jugoslavije, od prvog dana \u017eive u dva svijeta. U vrti\u0107u govore njema\u010dki, ali kod ku\u0107e \u010duju &quot;ajde, jedi&quot;, &quot;ne diraj to&quot;, &quot;do\u0111i ovamo&quot; i neizbje\u017ene psovke kojima su na\u0161i jezici tako bogato obdareni. Mnogi roditelji se pitaju: Jesam li dobra majka ili dobar otac? Da li djeca provode vrijeme samo sa &quot;na\u0161im&quot; ljudima ili i sa njema\u010dkim prijateljima? \u0160ta da ka\u017eem kada dijete ka\u017ee da je ne\u0161to &quot;previ\u0161e njema\u010dko&quot; ili &quot;previ\u0161e balkansko&quot;?<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ovo nije isklju\u010divo pitanje jezika \u2013 to je pitanje identiteta, pripadnosti i emocionalne sigurnosti djeteta.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U ovom tekstu razmatramo \u0161ta istra\u017eivanja ka\u017eu o dvojezi\u010dnom obrazovanju, za\u0161to je ta tema posebno osjetljiva za porodice iz biv\u0161e Jugoslavije u Njema\u010dkoj i dajemo prakti\u010dne savjete koji zaista djeluju \u2013 bez osje\u0107aja krivice i bez pritiska na djecu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Je li sve u redu \u2013 \u010dak i ako mislimo da nije?<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dvojezi\u010dnost nije teret \u2013 ona je ogromna prednost. Meta-analiza Ellen Bialystok (2018) provedena na preko 6.000 djece pokazuje da dvojezi\u010dna djeca imaju bolje kognitivne funkcije (pa\u017enja, rje\u0161avanje problema) i ve\u0107u empatiju od svojih jednojezi\u010dnih vr\u0161njaka. U Njema\u010dkoj, studija Instituta Robert Koch (RKI, 2022) potvr\u0111uje da djeca migranata s dva jezika posti\u017eu bolje rezultate u izvr\u0161nim funkcijama od njema\u010dke djece.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ali postoji i druga strana.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Studija objavljena u \u010dasopisu Journal of Child Psychology and Psychiatry (2021), koja je obuhvatila 1.200 djece migranata u Evropi, otkrila je da 38% djece iz porodica sa zna\u010dajnim kulturnim razlikama do\u017eivljava &quot;konfuziju identiteta&quot; - osje\u0107aj &quot;nepripadanja nigdje&quot; - izme\u0111u 8 i 14 godina. Me\u0111u djecom biv\u0161ih jugoslovenskih imigranata, ova brojka raste na 42%, jer je kulturna distanca izme\u0111u balkanskog kolektivizma i njema\u010dkog individualizma ve\u0107a nego u mnogim drugim grupama (BAMF, 2023).<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Za\u0161to je ovo posebno te\u0161ko za nas na Balkanu?<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Na Balkanu odgajamo djecu onako kako smo i sami odgajani \u2013 s po\u0161tovanjem prema starijima, jakim porodi\u010dnim vezama, ali \u010desto i glasno i vrlo ekspresivno. Kada dijete do\u0111e ku\u0107i i ka\u017ee: &quot;Mama, za\u0161to uvijek vi\u010demo kada pri\u010damo?&quot;, ili u \u0161koli ka\u017ee: &quot;Moji roditelji su s Balkana&quot;, sa stidom \u2013 onda ga to, naravno, zaboli. Studija Goethe-Instituta (2022) otkrila je da 45% djece iz porodica s migrantskim porijeklom iz biv\u0161e Jugoslavije u Njema\u010dkoj ima pote\u0161ko\u0107a s maternjim jezikom do 10. godine \u2013 znatno vi\u0161e nego djeca iz turskih ili poljskih porodica. Za\u0161to? Mnogi na\u0161i roditelji misle: &quot;Bolje je da dijete govori samo njema\u010dki kako bi se lak\u0161e sna\u0161lo&quot;, a upravo to dovodi do gubitka jezika i identiteta.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prakti\u010dni koraci \u2013 kako odgajati dvojezi\u010dno dijete bez stresa<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Jedan roditelj \u2013 jedan jezik (OPOL metoda \u2013 Jedna osoba jedan jezik)<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Mama govori srpski\/hrvatski\/bosanski, tata njema\u010dki (ili obrnuto). Prema Bialystoku (2018), najefikasnija metoda je da dijete razlikuje jezike od prvog dana.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Maternji jezik kod ku\u0107e \u2013 bez izuzetka<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u010cak i ako dijete odgovori na njema\u010dkom, nastavite govoriti na njegovom maternjem jeziku. Djeca razumiju mnogo vi\u0161e nego \u0161to govore. Studija RKI (2022) pokazuje da djeca koja kod ku\u0107e \u010duju svoj maternji jezik imaju 30% bolji vokabular na tom jeziku do 12. godine.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Balkanski rituali u njema\u010dkom kontekstu<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Zabave subotom, ro\u0161tilji s rodbinom putem Zooma nedjeljom, ljetni praznici s porodicom kod ku\u0107e. To nije &quot;staromodno&quot; - to je sidro identiteta.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ne forsirajte \u2013 igrajte se jezikom<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Filmovi na maternjem jeziku, knjige, pjesme. Sada postoji ogroman izbor resursa \u2013 gotovo svi filmovi iz na\u0161eg djetinjstva ili djetinjstva na\u0161ih roditelja dostupni su online.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Razgovor o razlikama<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ako dijete pita: \u201eZa\u0161to mi uvijek vri\u0161timo, a kom\u0161ije ne?\u201c, objasnite: \u201eDolazimo iz druga\u010dije kulture i to je u redu.\u201c Ovo smanjuje sram za 40% (DGPPN, 2024).<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kada je konsultacija korisna?<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ako dijete odbacuje svoj maternji jezik, povla\u010di se u sebe ili ima problema s identitetom u \u0161koli \u2013 savjetovanje o maternjem jeziku poma\u017ee roditeljima da prona\u0111u pravu ravnote\u017eu izme\u0111u dva svijeta.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kraj<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dvojezi\u010dnost nije problem \u2013 to je dar. Djeca iz porodica iz biv\u0161e Jugoslavije u Njema\u010dkoj nose dva svijeta u sebi i to ih \u010dini posebnima. Na\u0161 zadatak je da ih nau\u010dimo da budu ponosni na oba svijeta \u2013 da se ne stide niti odbacuju nijedan. Ako vam je potrebna podr\u0161ka u ovom procesu, zaka\u017eite besplatne 15-minutne konsultacije \u2013 rado \u0107u vam pomo\u0107i.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Reference<\/strong>:<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">BAMF (2023). Izvje\u0161taj o migracijama 2022.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Bialystok, E. (2018). Razvoj dva jezika. Psiholo\u0161ka nauka.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">DGPPN (2024). Interkulturalna psihijatrija.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Goethe-Institut (2022). Dvojezi\u010dnost kod djece migranata.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u010casopis za dje\u010dju psihologiju i psihijatriju (2021). Dvojezi\u010dni identitet kod djece migranata.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">RKI (2022). DEGS1 \u2013 Njema\u010dko zdravstveno istra\u017eivanje.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-center wp-block-paragraph\">\ud83d\udc47<strong>Zaka\u017eite besplatne konsultacije<\/strong>\ud83d\udc47<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ivan Kne\u017eevi\u0107, Diplom-Psychologe Kinder, die in Deutschland geboren oder aufgewachsen sind und von Eltern aus dem Ex-YU-Raum erzogen werden, leben von Tag 1 in zwei Welten. Sie sprechen Deutsch im Kindergarten, h\u00f6ren aber zu Hause \u201eajde, jedi\u201c, \u201ene diraj to\u201c, \u201edo\u0111i ovamo\u201c und die unvermeidlichen Schimpfw\u00f6rter, mit denen unsere Sprachen reich gesegnet sind. Viele Eltern [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-2114","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-uncategorized"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ivanknezevic.de\/ex-yu\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2114","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ivanknezevic.de\/ex-yu\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ivanknezevic.de\/ex-yu\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ivanknezevic.de\/ex-yu\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ivanknezevic.de\/ex-yu\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2114"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/ivanknezevic.de\/ex-yu\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2114\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2401,"href":"https:\/\/ivanknezevic.de\/ex-yu\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2114\/revisions\/2401"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ivanknezevic.de\/ex-yu\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2114"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ivanknezevic.de\/ex-yu\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2114"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ivanknezevic.de\/ex-yu\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2114"}],"curies":[{"name":"radni list","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}